MOŽDANI UDAR (ŠLOG) - Šta je moždani udar, šlog, podela, simptomi, terapija, lečenje, prevencija


Šta je moždani udar (šlog)?

Moždani udar ili cerebrovaskularni insult, odnosno šlog je stanje koje nastupa nakon poremećaja protoka krvi u moždanom tkivu. Moždano tkivo je jako prokrvljeno i preuzima značajan deo ukupnog protoka krvi kroz organizam. Taj deo predstavlja jednu petinu minutnog volumena srca. Ovo znači da moždano tkivo spada u takozvana „plemenita“, veoma osetljiva tkiva na nedostatak kiseonika. Svaki značajan poremećaj cirkulacije u mozgu izazvaće veća ili manja, prolazna ili trajna oštećenja funkcije mozga.
U zavisnosti od trajanja oštećenja moždane funkcije moždani udar može biti: tranzitorni (prolazni) i trajni. Veličina oštećenog krvnog suda, kao i zona gde se smetnja cirkulacije događa takođe opredeljuje težinu moždanog udara-šloga.

Moždani udar delimo na ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar nastupa zbog krvnog ugruška koji se stvara na mestu suženja ili neravnine krvnog suda, ili je pak dospeo nošen krvnom strujom sa udaljenog mesta gde je nastao. Pucanje zida krvnog suda izaziva takozvani hemoragijski moždani udar. Ovo se obično događa na mestima gde je zid krvnog suda urođeno istanjen ili je do promene zida krvnog suda došlo nakon dugotrajnog patološkog proceda koji je sistemski ili lokalni(hipertenzija, različite vaskulopatije, vaskuliitisi, ateroskleroza i dr.) Promene na krvnim sudovima se obično postepeno razvijaju dugi niz godina, a proces je ubrzan ukoliko postoje određene hronične bolesti( dijabet, hipertenzija, hiperlipidemija), a takođe i konzumiranje alkoholnih pića, pušenje duvana i ishrana bogata životinjskim mastima, kuhinjskom solju i ugljenim hidratima. Ukoliko se znaci moždanog udara povuku tokom jednog sata, tada je moždani udar tranitorni (prolazni).

Koji su simptomi moždanog udara?

Mozak u svakom trenutku prima informacije iz tela i okoline, koordiniše ih, usklađuje ponašanje i kretanje osobe, funkcionisanje unutrašnjih organa i endokrinog sistema. Ovo podrazumeva veliki broj funkcija koje su direktno vezane za moždanu aktivnost: kretanje, održavanje ravnoteže i koordinacija pokreta, govor i razumevanje tuđeg govora, interpretacija čulnih senzacija, intelekt i pamćenje. Proces na krvnom sudu ( zapušenje ili pucanje zida) ugrožava u zavisnosti od dijametra krvnog suda i njegove lokacije jednu ili više navedenih funkcija prolazno ili trajno. Obzirom da se proces odvija brzo, ceo događaj je veoma iznemirujući kako za pacijenta, tako i za njegovu okolinu. Simptomi šloga se manifestuju kao vrtoglavica, glavobolja, slabost ili oduzetost jedne polovine tela, nemogućnost govora, nemogućnost razumevanja tuđeg govora, smetnje upamćivanja i prolazni ili trajni gubitak predhodno stečenih znanja i veština.

Terapija

Poslednjih decenija su se postepeno izmenili stavovi da je šlog urgentno stanje gde je mogućnost lečenja mala, a smrtnost i trajni invaliditet definitivni kod visokog procenta obolelih. Nove metode lečenja koje obuhvataju intraarterijsku trombolizu kombinovano sa neuroradiološkim metodama( mehanička ekstrakcija tromba, stent i dr.), kada se primene pravovremeno, mogu u značajnom procentu da smanje procenat invaliditeta i mortaliteta. Ovo podrazumeva pravovremeno obavljenu dijagnostiku i terapiju – tokom tri sata od momenta događanja moždanog udara.

Prevencija - kako sprečiti moždani udar?

Moždani udar se može sprečiti, ili se značajno odgoditi njegova pojava pravovremenom prevencijom. Pravovremena prevencija šloga podrazumeva lečenje hroničnih bolesti koje ubrzavaju patološki proces na krvnim sudovima kao što su :dijabet, hipertenzija, hiperlipidemija. Potrebno je lečiti poremećaj srčanog ritma i promene na srčanim zalistcima i druga srčana oboljenja, kao i oboljenja krvnih sudova. Takođe potrebno je eliminisati loše navike: alkoholizam, pušenje i greške u ishrani( hrana bogata životinjskim mastima, velike količine ugljenih hidrata i soli u ishrani.)

Centar za dijagnostiku, prevenciju i lečenje oboljenja krvnih sudova vrata i mozga "Medihelp"

Centar raspolaže najmodernijim aparatima za ultrazvučnu dijagnostiku krvnih sudova glave i vrata i neurolozima, odnosno neuroangiolozima sposobnim za pravilnu i pravovremenu dijagnostiku poremećaja cerebralne cirkulacije. Takođe po potrebi se obavlja kardiološki pregled sa ultrazvučnom i elektrofiziološkom dijagnostikom srca. Dijagnostička procedura obuhvata i pregled endokrinologa radi pravilnog lečenja dijabeta i hiperlipoproteinemije. Dopler krvnih sudova vrata ( ekstrakranijalni) i krvnih sudova mozga( transkranijalni ), ponekad ukazuju na potrebu angiografske radiološke procedure i pregled vaskularnog i neurohirurga.

Saznaj više na: Medihelp.co.rs - Moždani udar